Savjetnik potrošačke udruge “Halo inspektor” Josip Kelemen gostovao je u N1 Studiju uživo s Ankom Bilić Keserović i komentirao bojkot. Jasno je dao do znanja da krivce treba tražiti u bermudskom trokutu između Vlade, dobavljača i veletrgovaca.
“Izrazito smo zadovoljni i ugodno iznenađeni što su se građani odazvali u tolikom broju na miran način izraziti svoje nezadovoljstvo. Ljudi se osjećaju prevareno i kao budale. Podržali su nas čak i oni dobrostojeći, osjećaju se isto i tvrde da sad plaćaju stotinu eura što su prije stotinu kuna.” Trgovci i proizvođači nisu najzadovoljniji, kao i neki poduzetnici. Krive jedni druge, a i treće, za cijene.
“Kažu da trgovine nemaju morala, što znači da će trgovac učiniti sve kako bi povećao profit. Činjenica jest da oni moraju raditi i zarađivati. Nitko od njih nije očekivao ovoliki revolt, posebno jer je to prvi put da su se ljudi odlučili tako ujediniti. Dok se u Americi bore za svakog potrošača, ovdje nisu stali s podizanjem cijena. Što se tiče krivaca… Ljudi nisu znali kolike su marže, gdje se to objavljivalo? Sad se sve prezentiralo. Možda je država to znala, ali zašto nije ništa poduzela. Ok, trgovci kažu da nisu krivi, ali što će potrošači napraviti, kazniti dobavljača?”
Ni smanjenje PDV-a ne utječe na spuštanje cijena.
“Čuli smo da je Vlada snizila PDV na određene artikle. Trgovci nisu snizili cijene. Zašto nije pokrenut mehanizam da bi se vidjelo što se dogodilo i u čemu je problem? Mehanizmi zaštite potrošača i nadzora tržišta nisu funkcionirali. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je posljednje dvije godine spavala. Upozoravali smo na divljanje cijena i nitko nije reagirao, onda smo upozoravali na cjenovno divljaštvo tijekom turističke sezone, nitko nije reagirao. Eskaliralo je pred blagdane, potrošnja je porasla, u međuvremenu smo shvatili da su cijene otišle još prema gore jer su trgovci i dobavljači zaključili da to mogu. Rješenja su povećati kazne, pojačati nadzor i ojačati mehanizme za zaštitu potrošača. Također, potrebno je istražiti imali kartelizacija i kako se formira cijena određenog proizvoda”, ističe Kelemen.
Sudeći prema pustoši u supermarketima i dućanima, Zagrepčani su se u petak odazvali na jednodnevni bojkot trgovina, u znak prosvjeda zbog visokih cijena.
Kako piše Hina, tek se koji kupac mogao zamijetiti u petak prijepodne u trgovačkih centrima, ali i manjim kvartovskim dućanima na području Trešnjevke, Knežije i centra. Radnici u trgovinama slažu i brišu police, sjede na blagajnama i uslužuju zaista rijetke kupce. Parkirališta na kojima se mjesto inače zna čekati, prazna su ili poluprazna.
Manje je kupaca i na trešnjevačkoj tržnici, ali petak ondje nije udarni dan, tradicionalno je to subota, pa i nedjelja.
Nešto je više građana u pekarnicama i zalogajnicama, ali i oni se u razgovoru žale na manji promet, kao i prodavači na kioscima.
“Nitko ništa ne kupuje, ne znam kako će biti poslije, ali zasad je slabo”, kaže prodavačica u kiosku u Savskoj ulici.
Građani komentiraju da su trgovci pretjerali i da su poskupljenja znatno veća od službenih statistika.
“Tri posto? Pa valjda znam računati, ne znam kak’ su do toga došli”, kaže gospođa ispred trgovačkog centra na Trešnjevačkom trgu.
Zaposlenici splitskih prehrambenih lanaca, trgovina i benzinskih crpki u petak su uglavnom bez posla jer su se kupci uvelike odazvali pozivu na bojkot zbog visokih cijena, pogotovo namirnica.
Kako se doznaje od prodavača, tijekom petka ujutro u brojnim su se dućanima, mesnicama i pekarama na prste jedne ruke mogli izbrojati građani koji su došli u kupovinu. Parkirališta pred velikim trgovačkim lancima bila su prazna, a koliko su Splićani ozbiljno shvatili bojkot govori podatak da su i benzinske crpke bile gotovo potpuno prazne.
Neuobičajeno prazno bilo je i na gradskoj tržnici gdje prodavači tvrde da nisu baš očekivali tako veliki odaziv. Danas će svu robu koju su donijeli na tržnicu morati vratiti.
Piljarica Marija kaže da bi u normalnim danima do podneva prodala sve ponuđeno, pogotovo lisnato povrće, ali danas nije tako.
“Bila mi je tek jedna bakica kojoj sam prodala tri mrkve i to je sve. Sada ću skupiti stvari i idem kući. Nemam što ovdje raditi kada nitko, osim vas novinara, danas ne dolazi na tržnicu”, kaže Marija.
Razgovarajući sa splitskim kupcima može se zaključiti kako se svi slažu da je bojkot uspio. Predlažu da se bojkot nastavi i u idućim danima i mjesecima – trebalo bi svakog tjedna po jedan dan bojkotirati trgovine, posebno prehrambene, jer cijene hrane nisu nikada bile tako visoke.
“Pogledajte trgovce koji svaki dan lijepe nove cijene, a naše plaće i mirovine su uvijek iste. Oni su jednostavno izjednačili sto kuna sa sto eura. Tko im što može? Zato trebamo stalno bojkotirati njihove sulude cijene”, poručuju Splićani.
Današnji bojkot trgovina je važna i artikulirana poruka građana koja će biti uzeta u obzir, rekao je u petak premijer Andrej Plenković.
“To je jedna važna i artikulirana poruka građana da prate i uspoređuju cijene te smatraju da je dio tih cijena neprihvatljiv u odnosu na slične ili iste proizvode vani, gdje u današnje vrijeme tehnološkog napretka mogu bez većih problema i sami usporediti cijene s onima u drugim državama”, rekao je Plenković u uvodu vladine sjednice.
“Poruka građana je važna i ona će biti uzeta u obzir pri definiranju mjera administrativnog ograničenja cijena određenih proizvoda, koje će vlada donijeti idućega tjedna”, dodao je.
Vlada je prema njegovim riječima nizom mjera zaštitila standard građana od visokih cijena, a neke od njih su spuštanje određenih stopa PDV-a, ograničavanje cijena proizvoda iz potrošačke košarice, te subvencioniranje cijena energenata.
Za idući tjedan najavio je objavu ažurirane liste proizvoda s ograničenim cijenama.
Podsjetio je na vladinu inicijativu, odnosno razgovore s trgovcima, distributerima, proizvođačima i poziv na “odgovorno ponašanje prema građanima”.
Od svih koji utječu na formiranje krajnjih cijena u trgovinama vlada prema Plenkovićevim riječima očekuje “da malo pogledaju u svoju marginu”.