VLADO Bužančić, zapovjednik antiterorističke postrojbe Policijske uprave Splitsko-dalmatinske od 1. rujna 1990. do 15. siječnja 1991. godine, tvrdi da je HDZ-ov predsjednički kandidat Dragan Primorac kao član taekwondo kluba “Kocunar” cijelu 1990. bio uključen u aktivnosti vezane uz stvaranje samostalne Hrvatske. Kako tvrdi, 14. siječnja 1991. godine bio je uključen u operacije kao dio antiterorističke postrojbe.
Na optužbe predsjedničkog kandidata HDZ-a Andrije Hebranga da je njegov bivši stranački kolega Dragan Primorac dezerter Bužanić je reagirao priopćenjem.
Poručio je da je kandidat Dragan Primorac tijekom kolovoza i rujna 1990. godine bio član pričuvnog sastava antiterorističke postrojbe u Splitu koja je bila zadužena, među ostalim, i za poslove osiguranja predsjednika dr. Franje Tuđmana. “Navedena postrojba je također u to vrijeme bila angažirana na osiguranju svih vitalnih objekata na području Županije splitsko-dalmatinske, kao i na blokadi svih vojnih objekata tzv. JNA”, kaže Bužančić. Naglašava da je 1990. Primorac u postrojbu pričuvnog sastava policije doveo sve prvotimce taekwondo kluba Kocunar, čiji je on bio predsjednik i trener, a od čijih je članova formirana spomenuta postrojba.
Bužančić kaže da je jedan od glavnih zadataka te, kako ju i sam naziva, paravojne jedinice bila organizacija protuterorističkih djelatnosti. Kaže da je jedinica pretresala po Splitu “sumnjive stanove”. Tvrdi da su, na temelju dojava, pretresli više od 3000 stanova srpskih stanova.
Kako se Primorac u postrojbu prijavio s bratom Damirom, Milan Kuzmanić, voditelj i koordinator za pričuvne postrojbe MUP-a, upozorio je Bužanića da dva brata nikako ne smiju biti u istoj postrojbi. “U srpnju 1991. godine donio sam odluku da će u postrojbi ostati Damir Primorac, s time da je Draganu Primorcu prestao angažman u postrojbi 30. srpnja 1991. godine”, stoji u Bužanićevom priopćenju.
Rat za kvadrate
Početak devedesetih u Splitu naziva se i ratom za kvadrate u tom gradu gdje je bio svaki treći stan u vlasništvu JNA i SSNO. Ukupno je u vojnom fondu bilo 38.226 stanova, od kojih ih je čak 8640 bilo u Splitu.
Deložacije su početkom devedesetih provođene praktički svakodnevno. Zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, admiral Sveto Letica kazao je u ožujku 1992. godine kako je svih 900 praznih stanova u Splitu nasilno useljeno, s tim da su u 11 posto slučajeva u stanove nasilno ušli pripadnici HRM-a te da je 55 pripadnika mornaričkog pješaštva i vojne policije također nezakonito ušlo u stanove, pišu Novosti.
U studenom 1993. godine Mladen Bajić, tada zamjenik državnog vojnog odvjetnika za zborno područje Split, izjavio je u Feral Tribuneu kako je te godine zaprimljeno 185 tužbi protiv počinitelja koji su nasilno uselili u stanove.
Novinari su pisali da su prvi na meti bili prazni stanovi, a da su 1992. na red došle deložacije osoba u pravilu nehrvatske nacionalnosti. Izbacivani su stariji ljudi, žene s djecom, bez ikakve imovine…
