Iza nas je Dan antifašističke borbe, a tom prilikom zanimljivo se prisjetiti verbalnog sukoba Rade Borić i Zlatka Hasanbegovića na tu temu u televizijskom studiju.
Borić je prije nekoliko godina u studiju N1 izrazila zabrinutost zbog, kako je kazala, neprikladnog obilježavanja praznika. “Mislim da se nažalost ne percipira kao ostali državni praznici, vidi se to po prisutnosti vlasti, izaslanika, pitanje je živimo li danas antifašizam, kako nam se mogu događati stvari kao danas 75 godina nakon pobjede nad fašizmom.
Trebali bismo uvesti građanski odgoj u škole, trebali bismo pokazati da antifašizam znači suverenizam, ne žice na granicama, da pokazuješ brigu za lokalizaciju, zelenu ekologiju. Treba sve pojmove isprazniti i napuniti drugim značenjima”, kazala je Borić. Na pitanje zašto je predlagao ukidanje ovog praznika, Hasanbegović je rekao da je riječ o reliktu jugoslavenskog komunizma i izmišljenom nadnevku.
“Niti jedan nadnevak poput 22. lipnja 1941. ne ukazuje na supstancijalnu boljševičku pozadinu partizanskog pokreta. Rekao sam da po definiciji komunističke partije Jugoslavije do trenutka prekida savezništva Staljina i Hitlera službena definicija je bila suprotna onome što se kasnije u agitpropu govorilo. To što je Tuđman želio taj datum je irelevantno za pravu prirodu tog datuma”, poručio je.
Konstatiranje notorne činjenice
“Suvremena Hrvatska je opterećena jednom vrstom unutarpartijske polemike. 22. lipnja 1941. nije utemeljen nikakav prvi partizanski odred. Iz izjava samih sudionika jasno je da nije bilo nikakvog partizanskog pokreta, kada mi netko dokaže da je na taj datum u sisačkim šumama utemeljen prvi partizanski odred, javno ću se odreći diplome, magisterija i doktorata”, dodao je. Na to je Borić odgovorila da nije tu da se drži povijesni sat.
“Niste baš doktorirali na toj temi, izjavama da je antifašizam floskula, vi ste protiv Ustava. Ako je izabran kao državni blagdan, u Ustavu stoji ZAVNOH, ako to želite maknuti to je vaša osobna agenda, vječni fašizam je do kada ćemo prekrajati povijest”, kazala je na što je uzvratio Hasanbegović. “Kada sam rekao da je antifašizam floskula, to je bila dosjetka u jednoj emisiji, rekao sam da je način na koji se danas poseže za tim pojmom taj pojam pretvorilo u vrstu floskule, u Ustavu se antifašizam nigdje ne spominje, ZAVNOH se spominje u drugom kontekstu.
U preambuli Ustava se u kontekstu tisućljetne hrvatske nacionalne samobitnosti nabraja od ranosrednjovjekovnih kneževina, spominje se i Banovina Hrvatska. Odluke ZAVNOH-a donesene su nasuprot NDH što je konstatiranje notorne činjenice. Mislim da je ta preambula od prvog trena bila potpuno nepotrebna. Kada bi se ta vrsta kvaziargumentacije o antifašizmu izvodila, mogli bi reći da je vrijednost moderne države i monarhizam”, poručio je.
‘Po tome je Tito bio fašist’
“Antifašizam je višeznačan pojam, on po sebi nema nosivo značenje. Kada kažete da ste antifašist, ja o vama i dalje ne znam ništa. Antifašisti su bili i Churchill i Pol Pot i Tito, riječ je o međusobno nespojivim fenomenima. U 21. stoljeću Pol Pot je jedan od važnih aktera antifašističke scene, nadahnut kao mladi titoist na radnoj akciji. U kontekstu 21. stoljeća, fašizam je konkretan povijesni fenomen”, dodao je Hasanbegović.
Na pitanje ima li danas fašizma Borić je dala nekoliko pimjera za koje smatra da je fašizam, dok je Hasanbegović ukazao na činjenice. “Voljela bih da je dovršen, no kada imamo posezanje prema ženskom tijelu, kako tretiramo manjine, LGBT zajednicu, sve je to nova vrsta fašizma. Mladi su otišli iz Hrvatske jer se ove rasprave vode 75 godina. Govorite o ženama, one nisu manjina, a netko drugi bi upravljao njihovim tijelima, za mene je to fašizam”, kazala je Borić.
“Ako je to fašizam, gospođa Borić će se složiti da je u Titovoj Jugoslaviji homoseksualna orijentacija bila kazneno djelo, abortus je bio strogo zabranjen u prvim desetljećima, po tome je Tito bio fašist. Kada govorimo o zidovima i žicama, podsjetio bih da se Berlinski zid službeno zvao antifašistički zid”, ustvrdio je tada Hasanbegović.
