I Harris i Biden pohitali su u Sjevernu Karolinu, Kamali se možda otvara šansa za neočekivanu pobjedu

Manje je od mjesec dana do predsjedničkih izbora, a mnogi bi Amerikanci u ključnim saveznim državama svoj glas mogli dati imajući na umu koliko je svaki predsjednički kandidat učinio za njih nakon što je uragan Helena poharao jugoistok SAD-a krajem prošlog tjedna i izazvao katastrofalne poplave od Floride do Virginije. Najmanje 200 ljudi je poginulo, a više od milijun raseljeno je u najsmrtonosnijem uraganu od 2005. godine. The Washington Post ističe da su u tropskoj oluji najviše pogođeni okruzi u Sjevernoj Karolini, Georgii, Floridi i Južnoj Karolini, koji su na posljednjim izborima podržali Donalda Trumpa s gotovo 16 postotnih bodova razlike.

Država u kojoj će se voditi najtjesnija borba i koju bi, prema mišljenju američkih analitičara, Trump trebao dobiti ako želi postati predsjednik SAD-a je Sjeverna Karolina. Prije četiri godine Trump je ovdje pobjedu odnio s nešto više od jednog postotnog boda. Zanimljivo, da nitko iz, primjerice, 25 ruralnih okruga Sjeverne Karoline koji su proglasili stanje katastrofe zbog oluje nije izašao na izbore, Biden bi na izborima 2020. pobijedio s više od tri postotna boda. Ako ljudi iz tih okruga za mjesec dana ne budu mogli glasati na istoj razini kao prije četiri godine, to bi moglo predstavljati problem za bivšeg predsjednika.

U Sjevernoj Karolini se već priča o poplavljenim biračkim mjestima koja uskoro neće biti upotrebljiva i strahuje se od duljih prekida rada pošte. Međutim, ima još dovoljno vremena do izbora, a Državni izborni odbor ubrzano radi da bi osigurao da nitko ne propusti priliku za glasanje, među ostalim tako što okruzima bez internetske usluge šalje opremu za hitne slučajeve, da bi omogućili nastavak priprema za izbore, uključujući registraciju birača i obradu zahtjeva za glasanje u odsutnosti.

Trump je 2020. pobijedio u Sjevernoj Karolini s jednim postotnim bodom razlike

Iako je Savezna agencija za upravljanje u hitnim slučajevima obično najviše uključena u odgovor na katastrofe i oporavak pogođenog područja, uloga vodstva u ovakvim situacijama oduvijek privlači pozornost javnosti. Rizik od negativnog publiciteta ili birokratska kašnjenja u raspodjeli sredstava i odobravanju zahtjeva za pomoć mogli bi izazvati nezadovoljstvo birača dugo nakon što se sanira početna šteta. The Intelligencer podsjeća na studiju Američkog instituta za istraživanje javnih politika o uraganu Sandy koja je pokazala da je odgovor Obamine administracije na tu oluju bio ključni čimbenik u njegovoj sposobnosti da pridobije neodlučne birače u posljednjim trenucima predsjedničkih izbora 2012. godine. “Čak 15 posto biračkog tijela ocijenilo je Obamin odgovor na uragan kao najvažniji faktor u glasanju”, stoji u studiji. S druge strane, zakašnjeli, zbunjeni i naizgled ravnodušni odgovor administracije Georgea W. Busha na katastrofu izazvanu uraganom Katrina 2005. godine dugoročno je negativno utjecao na percepciju njegova predsjedništva.

Stoga ne čudi što su Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris požurili posjetiti Sjevernu Karolinu, pogotovo nakon što je Trump iskoristio posjet Georgii da bi napao demokratske protivnike, tvrdeći da nisu razgovarali s guvernerom te savezne zemlje Brianom Kempom, iako je sam Kemp rekao da jesu.

“Ovo nije vrijeme za politiku. Ne postoje demokrati, republikanci, samo Amerikanci, i naš je posao pomoći što većem broju ljudi, što je brže moguće i što temeljitije možemo”, poručio je Biden. Američka vlada je identificirala područja na kojima se može rasporediti pomoć i angažirala vojnike u operacijama kao što su čišćenje ruševina, prijevoz i distribucija zaliha te potraga i spašavanje.

“Većina teško pogođenih područja vjerojatno će se vratiti u neki privid normale mnogo prije nego što dođe dan izbora. Politički učinci uragana bi se, dakle, mogli manje usredotočiti na to tko ne može glasati, nego na to kako glasači percipiraju taj odgovor”, ističe američki kolumnist Philip Bump.