Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić održao je u srijedu sastanak s predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i agencije Alan na temu mogućnosti i izazova hrvatske obrambene industrije u sklopu plana ReArm Europe i daljnjeg razvoja hrvatske obrambene industrije.
U izjavi za medije nakon sastanka kazao je da se razgovaralo o konkretnim koracima jačanja domaće vojne industrije i preusmjeravanju srodnih djelatnosti prema jačanju obrambene industrije. Ova tema dolazi u kontekstu šire rasprave u EU u sklopu jačanja europske obrambene industrije s obzirom na rat u Ukrajini.
“Cilj nam je osnažiti vlastitu proizvodnju, a ne samo modernizirati vojsku putem ugovora sa stranim zemljama. Naravno, ono što ne možemo proizvesti sami, i dalje ćemo nabavljati iz inozemstva”, kazao je Anušić. Hrvatska trenutno opremu kupuje na svjetskom tržištu, ali je rekao da se ne žele oslanjati isključivo na uvoz.
“Ne možemo proizvesti tenk, ali neke stvari možemo. Rokovi su već počeli te je ključno djelovati što prije. Sada su stigli i konkretni signali iz Europske komisije – postoji financijska omotnica od 150 milijardi eura, koju moramo iskoristiti za realizaciju projekata. No, valja naglasiti i problem birokracije te dugih procesa i protokola koji usporavaju cijeli sustav”, rekao je.
Pogreške iz prošlosti
“Nije tajna da smo nakon završetka Domovinskog rata – što je bilo i očekivano – smanjivali broj vojnika i oružane snage jer za to nije bilo potrebe. Međutim, pritom smo zatvorili svoja znanja, iskustva i mogućnost da budemo samoodrživi u obrambenoj industriji, čime smo izgubili sve sposobnosti. To je tada bila politička odluka koja je u javnosti bila dobro prihvaćena. Svi su smatrali da je vojska samo trošak te da rata više nikada neće biti”, objasnio je ministar te dodao da su vizije onih koji su tada donosili odluke “bile pogrešne”.
Sada opet imamo ugrozu, naglasio je te rekao da ovo treba biti opomena i Hrvatskoj i Europi . “Već sada Hrvatska izvozi dronove, zaštitne kacige, pištolje, automatske puške, uniforme, pancirke, čizme, kao i manje količine streljiva, granata i određenih projektila. Imamo tvornice, doduše ne velike, već male, i nema potrebe previše o tome govoriti, ali Hrvatska ima dio proizvodnje koji nije u vlasništvu države niti državnih agencija, već privatnih investitora. Ti investitori proizvode i prodaju svoju opremu diljem svijeta”, rekao je Anušić.
Kosovo, Albanija i Hrvatska su potpisale Trilateralnu deklaraciju o vojnom savezu u utorak 18. ožujka u Albaniji. Srbija je izrazila svoje nezadovoljstvo deklaracijom o jačanju obrambene suradnje triju zemalja. “Prošlo je vrijeme kada je Hrvatska pitala Beograd što smije i kako treba raditi, i to se više nikada neće ponoviti. Već 35 godina smo samostalna država, prošli smo pet godina agresije i politike koja je komunicirala takav narativ. Hrvatska ima pravo potpisivati memorandume”, komentirao je ministar.
‘Sigurno nećemo tražiti dopuštenje Beograda’
“Kosovo je prijateljska zemlja koju smo priznali, a ovom Memorandumu pridružit će se i druge države. U dokumentu se ni jednim slovom ne spominje Srbija, agresija ili bilo kakva aktivnost koja bi mogla ugroziti bilo koga, uključujući Srbiju”, rekao je potpredsjednik Vlade. Nastavio je da je cilj suradnja s drugim zemljama i industrijama, razmjena znanja, zajednički rad na suzbijanju kibernetičkih prijetnji, kojima su Hrvatska, Kosovo i Albanija izloženi posljednjih pet ili šest godina.
“Memorandum se odnosi na sprečavanje sigurnosnih ugroza na teritoriju triju zemalja. Hrvatska sigurno neće tražiti dopuštenje Beograda za svoje odluke”, poručio je. Podsjetimo, srpsko Ministarstvo vanjski poslova je u svojoj reakciji na deklaraciju zatražilo informacije o “prirodi i ciljevima” te sigurnosne suradnje.
“Posebno je uznemirujuće to što se ovaj vojni savez formira bez konzultacija s Beogradom, uz izravno uključivanje strukture koja nema međunarodni legitimitet i koja predstavlja sigurnosnu prijetnju za srpski narod i čitavu regiju”, naveli su u priopćenju. “Očigledno je da ovaj memorandum nije rezultat slučajne suradnje, već ciljane strategije koja kao cilj ima izolaciju Srbije i jačanje paravojnih struktura u južnoj srpskoj pokrajini”, naveli su i poručili da “Srbija neće ovo šutke prihvatiti”.
