Premda će mnogi s desnog političkog spektra premijeru Andreju Plenkoviću spočitati suradnju sa SDSS-ovim predsjednikom Miloradom Pupovcem, lijepeći mu pritom različite etikete do razine nacionalnog izdajnika, kada je vanjska politika posrijedi, Plenković je u odnosu na sve svoje prethodnike u pogledu suradnje sa Srbijom, srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i njegovim kolegom iz RS-a Miloradom Dodikom daleko najhladniji.
S Vučićem se na marginama europskih skupova sastaje isključivo protokolarno, a s Dodikom praktički i ne komunicira. Jedina osoba s kojom je Plenković, kada su Srbi posrijedi, donekle uspio uspostaviti korektan odnos jest bivša srpska premijerka Ana Brnabić, nakon čijeg je posjeta Zagrebu naš premijer posjetio Srbiju prvi put u mandatu.
No ni tijekom tog posjeta Srbiji Plenković se nije susreo s Vučićem. Upućeni tvrde da Plenković ne želi previše surađivati sa srpskim predsjednikom jer smatra da je on ispod njegove razine, a njemu je u cilju da se i na razini Europske unije nametne kao politički lider takozvanog zapadnog Balkana, ali i kao jedini političar s ovih prostora koji ne zastupa prorusku politiku već je usmjeren prema Europi i europskim interesima, što je uostalom više puta dokazao i svojom čvrstom i nedvosmislenom potporom Ukrajini.
Ne samo da Plenković tijekom protekla dva mandata s Vučićem nije surađivao nego je s njime i njegovim trbuhozborcima često polemizirao pa se tako nedavno uključio u debatu sa srpskim premijerom Milošem Vučevićem kada su srpski tabloidi potencirali priču o navodnom uhićenom špijunu.
Nije se osvrnuo
“Voljeli bismo znati tko je taj špijun, nitko ne zna tko je, ministar, SOA, špijun jeti”, ironično je rekao Plenković, kojega je Vučević podsjetio da ga je u neformalnom razgovoru na Bledu upoznao s time da se protiv jedne osobe vodi postupak zbog nedopuštenih aktivnosti koje su ugrožavale sigurnost Srbije. Na te se opaske Plenković nije previše osvrtao jer, ako je Vučić ispod njegove razine, onda je Vučević na toj premijerovoj skali još barem dvije stepenice niže.
Opaske je zato na račun Srbije iznio kada je njihova granična policija satima ispitivala hrvatsku pjevačicu Severinu Vučković. “Ono što mi je zaista zasmetalo i kao predsjedniku Vlade i kao čovjeku jest ovo šikaniranje Severine Vučković na granici. Mislim da je to bilo potpuno nepotrebno i diskriminirajuće. Žao mi je što joj se to dogodilo. To je za svaku osudu”, poručio je Plenković, čiji stranački kolege i ministri sa srpskim političarima u najturbulentnije rasprave uglavnom ulaze u periodu obilježavanja Oluje. Najdalje je u tim polemikama s predstavnicima srpske vlasti svojedobno otišao predsjednik Sabora Gordan Jandroković, koji im je poručio kako je Hrvatska spremna blokirati srpski ulazak u EU.
I Plenković se u svojem razgovoru za Bloomberg TV dotaknuo proširenja EU-a, no iako je rekao da je Hrvatska spremna pomoći svojim susjedima na europskom putu, Srbiju nije ni spomenuo već je naglasak stavio na Bosnu i Hercegovinu. “Osobito smo voljni pomoći BiH koja je zahvaljujući našoj inicijativi dobila odluku o početku pregovora o pristupanju. Nadamo se da će ta zemlja, koja je prirodni najbliži saveznik Hrvatske, brzo napredovati prema Europskoj uniji”, rekao je premijer Plenković, koji osobno nije oduševljen srpskim naporima u pogledu ulaska u EU pa se i iz njegova kruga može čuti da Srbi od kraja 2021. nisu otvorili ni jedno pojedinačno poglavlje u pristupnim pregovorima s EU-om.
Jasna odbijenica
Proširenje je bila i jedna od tema o kojima se na nedavno održanim zatvorenim sastancima u Vijeću EU-a vodila žestoka polemika, posebice zbog toga što se kao jedna od opcija pojavila i ta da bi usporedno s otvaranjem prvog klastera pregovaračkog poglavlja s Albanijom trebalo dopustiti i otvaranje trećeg klastera pregovaračkih poglavlja sa Srbijom, za što se zalažu Španjolska, Italija i Francuska, s čijim je predsjednikom Macronom premijer Plenković uspostavio saveznički odnos nakon što je Hrvatska od te zemlje kupila borbene avione. No nedavno su i Srbi najavili da kupuju 12 Rafalea od Francuske, čime je i naše savezništvo s Francuzima koje se baziralo na borbenim avionima poljuljano.
Uglavnom, za razliku od navedenih zemalja, Njemačka i Hrvatska nisu dale potporu Srbiji tijekom rasprave u Vijeću EU-a. Inače je Hrvatsku na sastanku Vijeća predstavljala državna tajnica Ministarstva vanjskih poslova Andrea Metelko Zgombić, koju mnogi nazivaju neformalnom ministricom koja uživa veliko povjerenje premijera Plenkovića. Upravo je ona bila sudionica sastanka Odbora stalnih predstavnika kojem su nazočili predstavnici Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, na kojoj se Srbija spomenula u kontekstu otvaranja novog pregovaračkog poglavlja s obzirom na to da predstavnici nekoliko europskih zemalja smatraju da je pokazala napredak u pogledu vladavine prava, što je za njih dovoljan argument da ta zemlja ostvari pomak u pregovorima. To, dakle, nije podržala hrvatska predstavnica, koja sasvim sigurno nije nastupala bez konzultacija s premijerom Plenkovićem.
I iz izvora bliskih premijeru može se prilično izravno čuti kako on smatra da Srbi nisu ispunili sve preduvjete za proširenje pregovora za ulazak u EU, kao i da su miljama daleko od ulaska u Uniju. Iako njihov predsjednik govori ono što Europska unija želi čuti, u praksi to ne primjenjuje. Stoga je Plenković spreman i Europskoj komisiji predložiti detaljnu analizu kojom bi se procijenilo ispunjava li Srbija uvjete za pomak u pregovorima, posebice zbog toga što Plenković, kako tvrde naši sugovornici bliski premijeru, uopće ne misli da je vladavina prava u Srbiji ojačala.
Neriješena pitanja
Takav stav ne dijele Mađari koji predsjedaju Vijećem Europske unije, oni su skloni podržati srpski put prema Europskoj uniji koji u sklopu klastera 3 podrazumijeva poglavlja vezana uz medije, obrazovanje i kulturu te poreznu i ekonomsku politiku.
Stav o srpskom ulasku u EU Plenković zasad ne misli javno iznositi, tvrde naši sugovornici te podsjećaju da je on ovdje u Hrvatskoj u koaliciji s Domovinskim pokretom, koji se zalaže za potpunu blokadu srpskog ulaska u Uniju do plaćanja ratne odštete. Međutim, u premijerovu krugu tvrde da on nije fokusiran na pitanje ratne odštete, nego na cijeli niz neriješenih pitanja koja godinama koče odnose dviju država. Tu se ponajprije misli na sudbinu nestalih u Domovinskom ratu i neriješeno pitanje granice na Dunavu. Uz to, Plenković i zbog proeuropske politike koju propagira smatra da se Srbija nije jasno opredijelila u novoj podjeli karata na europskoj i svjetskoj političkoj karti otkako su Rusi napali Ukrajinu, nakon čega je uslijedilo uvođenje sankcija Zapada Moskvi. Hrvatska je odavno osudila rusku agresiju na Ukrajinu i uvela sankcije Moskvi, dok su Srbi poručivali kako priznaju teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, ali su diplomatski odbili uvesti sankcije Rusiji, što je izazvalo zabrinutost i u Bruxellesu, koji se, doduše, nikada nije tako čvrsto ni postavio prema Srbiji kao što se postavljao prema Hrvatskoj u vrijeme naših pregovora o ulasku u Europsku uniju. Sudionici tog procesa podsjećaju da se Hrvatska morala dobro namučiti kako bi ispunila sve uvjete, posebice iz poglavlja 23 koje se odnosilo na pravosuđe. Tada smo u prvome redu morali dokazivati našu suradnju s Haškim sudom.
I Hrvatska je od Srbije tražila da ispune sve uvjete u tom poglavlju, što se ponajprije odnosi na sudbinu nestalih u Domovinskom ratu, odnosno otvaranje arhiva bivše JNA, no Srbija zasad na takvo što i ne pomišlja. Već zbog toga moglo bi se očekivati da hrvatska strana pokaže čvrstinu i stopira ulazak Srbije u Europsku uniju na svim razinama.
Slovenska blokada
Iako mnogi misle da smo mi premali da bismo na taj način mogli djelovati, u diplomatskim krugovima podsjećaju na Sloveniju koja je deset mjeseci, od kraja 2008. do listopada 2009., kao članica EU-a počela Hrvatskoj, koja je tada bila država kandidatkinja, blokirati otvaranja pregovaračkih poglavlja, što su hrvatske vlasti doživjele kao ucjenu i iskorištavanje povlaštenog položaja s ciljem rješavanja graničnih pitanja u njihovu korist. Tijekom 2008. ondašnji premijer Slovenije Borut Pahor izravno je blokirao otvaranje daljnjih pregovora Hrvatskoj iako su se sve ostale zemlje članice EU-a zalagale za nastavak pregovora. Slovenija je prije toga obećavala da će nastaviti s otvaranjem pregovora ako Hrvatska ukine ZERP, što se i dogodilo, ali su nam na kraju 2008. susjedi opet blokirali otvaranje pregovora, bez obzira na kritike koje su druge zemlje iznosile na njihov račun. Konačno je bivša premijerka Jadranka Kosor sa slovenskim premijerom Pahorom postigla dogovor o arbitraži, čime je završena blokada naše zemlje koja je potom postala članica EU-a. Ima li Plenković snage da pokaže zube Vučiću kao što je Pahor pokazao Ivi Sanaderu i Jadranki Kosor, vidjet ćemo, bez obzira na to što se iz Plenkovićeva kruga govori da on za to nije nespreman.
